LIAFOUN

Belun balun karik iha liafoun ruma bele fahe iha ne'e!
JSMP nia avaliasaun ba dezenvolvimentu setór justisa durante 25 anós komemorasaun loron konsulta popular: progresu no dezafiu sira
JSMP on 09/05/2024 at 8:48am (UTC)
 Iha 27 Agostu 2024, Jornalista Mídia Tatoli halo entrevista ho Peskizadór Legal JSMP, Sr. Luis Oliveira Sampaio kona-ba JSMP nia avaliasaun ba dezenvolvimentu setór justisa – progresu no dezafiu sira iha okaziaun 25 anós Komemorasaun Loron Historiku Konsulta Popular.

Tuir mai kestaun sentrál sira ne’ebé JSMP koloka durante entrevista:

• Progresu sira
Polítikamente ita lao dok ona signifika depoisde faze prosesu referendu ka konsulta populár, to’o ohin loron ita iha UNTAET nia administrasaun inklui setór justisa. Depoisde ita restaura kedas ita nia Independensia ne’e iha dia 20 Maiu 2022, maske poder nafatin ho tulun hosi misaun ONU nian se lasala to’o 2012.

Hahú hosi ne’eba ita nu’udar Estadu independente no soberanu ida, ne’e implika, ita iha Konstituisaun ho orgaun soberanu sira, Prezidente da Repúblika, Parlamentu Nasionál hanesan orgaun lejislativu, Governu – nu’udar orgaun ezekutivu, ita iha podér judisiál ka setór justisa ho nia komponente sira estrutura organizasaun hahú hosi tribunál, Ministériu Públiku, ita mós iha organizasaun ida ho naran Defensória Públiku ne’ebé ninia papél no misaun prinsipál atu dedika ba ema kbi’it laek sira ne’ebé laiha kapasidade finanseiru atu asesu ba justisa.
Iha prinsípiu ne’ebé iha realidade ita mós observa hela lamentasaun no kritíka barak tanba sira la’o ses hosi sira nia misaun prinsipál ba ema kbi’it laek sira, no atende fali imprezariu no governante ka polítiku na'in sira. Ne’e buat ketak ida maibé atu rejista ne’e preokupasaun sériu ne’ebé ita tenke kestiona atu instituisaun sira funsiona tuir ninia misaun no mandatu institusionál. Parlamentu Nasionál, nu’udar orgaun fiskalizador tenke presiza ativu atu ezamina kestaun sira ne’e.

Alende ne’e, ita mós iha advogadu privadu lubuk ida ne’ebé halo knaar advokasia iha tribunál. Ita iha Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) rasik ne’ebé iha departamentu ka diresaun ida kona-ba investigasaun kriminál, ita mós iha Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), atu haree kazu korrupsaun sira iha setór públiku. Ikus liu iha tinan 2014 estadu hari’i tan PCIC (Polísia Ciéntifika Investigação Criminál) ne’ebé dedikadu ba krime sira no natureza espesifiku no kompleksu hanesan krime sira ema hanaran trans-national crimes hanesan droga, brankamentu kapitais, tráfiku umanu etc.

Iha tribunál, ita iha tribunál regulár sira, tribunál ba kazu krime no sivíl, ita falta mak tribunál kona-ba militar no administrativu. Maibé iha tempu hanesan ita iha Tribunál Kontas ne’ebé atu halo auditoria ba despeza estadu nian, ita mós iha Instituisaun sira ne’e hotu, iha relasaun ho setór justisa nia funsionamentu. Iha tinan 2004, estadu mós hari’i Sentru Formasaun Jurídiku no Judisiáriu atu prepara juis, prokuradór, defensór públiku no advogadu sira no formasaun ba área relevante sira seluk.
Iha períodu hirak ne’e nia laran, alende ita nia Konstituisaun, ita mós iha lei sira ne’ebé estadu prodús atu iha ligasaun ho adminstrasaun justisa; ita iha Kódigu Penál, Kódigu Prosesu Penál, ita iha Kódigu Sivíl no ninia prosesu sivíl, ita iha Lei kona-ba Protesaun Testemuña mezmu seidauk funsiona, ita iha Lei Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun, ita mós iha lei kona-ba Organizasaun Judisiáriu, no parese buat seluk tan ne’e hau la bele lista hotu kedas. Buat sira ne’e hotu nu’udar progresu ne’ebé ita nia estadu investe atu kontribui administrasaun justisa iha ita nia rain.

Dezafiu sira
Mezmu nune’e, ita mós rejista dezafiu lubuk ida ne’ebé relasaun ho rekursu umanu ne’ebé kontinua limitadu, infraestutura, rekursu relevante sira seluk atu apoiu funsionamentu setór justisa ho totál, kestaun asebilidade, lingua ne’ebé uza iha tribunál la konsistente no uniforma, kestaun koñesimentu povu nian kona-ba setór justisa ne’e rasik no seluk-seluk tan.

Entre dezafiu hirak ne’ebé JSMP rejista hanesan preokupasaun sériu iha jornada estadu-de-direitu demokrátiku mak tentativa ka aktu interferensia real ba funsionamentu setór justisa ka tribunál. Tanba aktu hirak ne’e nu’udar violasaun ba prinsípiu no norma Kontitusionál sira ne’ebé garante kona-ba separasaun podér (artigu 69 Konstituisaun) no independénsia judisiáriu (artigu 119 Konstituisaun).

Konstituisaun garante katak bainhira hala'o nia knaar tribunál so hakruk deit ba Konstituisaun no Lei, tribunál sei la sujeita ba kualker ordem ka interferensia hosi orgaun soberanu ka figura se de'it.

Se konversa ka entrevista ida ne’e, nu’udar avaliasaun durante períodu tinan 25 ba funsionamentu setór justisa nian, ita bele rejista kazu sira tuir mai hanesan ezemplu balun hosi tentativa ka aktu interferensia real ba setór justisa:

1. Ezersisiu poder Indultu Prezidensial ne’ebé esesivu no proporsionál

Iha kazu resente kona-ba indultu ne’ebé oferese ba arguida ka kondenada sira ne’ebé prosesu sei lao hela iha rekursu nia laran no nunka tama iha prizaun – hatudu desrespeitu ba knaar no papel orgaun soberanu sira seluk ne’ebé ho kondisaun limitadu halo esforsu hotu atu lori prosesu hirak ne’e ba tribunál. Prezidente bele deit, uja nia kompetensia atu kurize desizaun tribunál maibé Prezidente tenke aprezenta prova kontrariu liuhosi avaliasaun ida rigor kona-ba irregularidade ka erru ne’ebé tribunál komete nune’e rezulta kondenada hirak ne’e simu sentensa sein kulpa ka sala ruma tuir lei.

2. Polemika kazu disputa uma kain balun iha Bekusi
Iha tinan sira liuba kotuk, iha kazu ida ne’ebé virál liuhosi knaal média elektronika no knaal media sosial oioin tanba hetan interferensia direta hosi lidér boot sira – sein buka hatene ka kanaliza protesta no solidaridade hosi mekanizmu propriu tuir lei haruka. Mezmu, dalaruma tribunál la konsege esplika ho di'ak konsekuensia hosi desizaun ne’e ba família hirak ne’e ka advogadu sira ne’ebé reprezenta uma-kain ema kbi’it laek sira la halo knaar ho diak – lideransa sira bainhira atu interfere ka tama-klaran tenke buka hatene didi'ak kazu ne’e ninia prosesu nune’e buka dalan tuir lei haruka atu protesta. Bainhira intervein sein utiliza makanizmu sira lei haruka bele prejudika sistema tomak, halo tribunál sai fraku no halakon konfiansa públiku ba tribunál.

3. Rezolusaun PN no Governu atu haruka fila juis no prokuradór internasionál sira iha 2014.

Iha tinan 2014, PN no Governu liuhosi rezolusaun PN haruka fila juis no prokuradór internasionál sira ne’ebé hala'o hela knaar iha tribunál sira iha Timor, sein mekanizmu propriu tanba razaun interese nasionál. Maibé ikus mai-ita lakonsege deskobre interese nasionál ida-ne’ebé sira defende-enkuantu tribunál ne’e rasik elementu xave ida hosi interese nasionál. Informasaun kompletu bele lee iha link ne’e: https://jsmp.tl/.../Relatoriu-konaba-demisaun-ofisial...

4. Kazu Maternus Bere
Kazu Maternus Bere nu’udar kazu ne’ebé koñesidu nu’udar autór ne’ebé envolve iha kazu krime kontra umanidade durante períodu 1999 iha Suai. Iha momentu ne’eba, nia tama mai Timor, ita nia autóridade polísia kaptura no detein iha prizaun maibé iha momentu ne’eba Prezidente haruka ordem atu hasai nia haruka fila ba Indonezia sein prosesu ruma;

5. Kazu VBJ okupa númeru boot liu - tendensia desizaun tribunál la produs efeitu prevensaun maibé tribunál sira la hatudu vizaun institusionál atu avalia desizaun sira.

JSMP ninia dadus estatistika sira hatudu katak kazu sira ho natureza Violénsia Bazeia Jéneru (VBJ) okupa númeru aas liu iha tribunál maibé tribunál la hatudu esforsu no vizaun institusionál atu reflete fenomena no tendensia kazu sira ne’ebé tama ba tribunál.

Tuir loloos tribunál ka setór justisa tenke sensivel atu kaptura fenomena ida ne’e no projeita ninia intervensaun liuhosi desizaun ne’ebé sira halo nomos programa formasaun tenke refleta fonomena no tendensia kazu hirak ne’e, la’os kazu barak liu kona-ba VBJ maibe fo formasaun orienta ba buat seluk ka ba fali krime sira ne’ebé dalaruma ninia akontese ho nùmeru ki'ik.

Tribunál tenke iha vizaun institusionál ne’ebé sira halo desizaun ida bele iha nia efeitu prevensaun ba kazu seluk. Sentensa ka medidas seguransa ne’ebé tribunál atu aplika tenke projeta atu desizaun ne’e iha implikasaun ba kazu sira seluk.
 

JSMP ninia akompañamentu ba kazu fraude no tranzasaun ilegal ba kazu osan 42.3 miloens
JSMP on 09/05/2024 at 8:44am (UTC)
 Iha 26 Agostu 2024, Mídia Radio Televizaun Maubere (RTM) halo entrevista ho Sr. Luis Oliveira Sampaio nu'udar Peskizadór Legál JSMP kona-ba oinsa JSMP nia akompañamentu ba iha kazu 42.3 miloens ne'ebé envolve sidadaun Nigeria nain rua no timoroan ne’ebé PCIC kaptura iha fulan kotuk.

Ba jornalisa RTM, nia haktuir katak tuir regra ka norma prosesual kazu ne’e sei iha faze investigasaun tanba ne’e, lei prosesual bandu atu kualker individu ka entidade seluk ne’ebé la’os intervinente prosesual intervein prosesu ne’e.

Maibé nu’udar media sosial no media ofisial sira divulga, prosesu ikus ita rona depoisde halo julgamentu interogatoriu sidadaun Nigeria nain rua no timoroan nain ida hetan prizaun preventiva.

Parese iha kazu ne’e PCIC mak autoridade ne’ebé iha fatin loloos atu atualiza desenvolvimentu kona-ba kazu ne’e to’o ona iha ne’ebe. Maibe ne’e iha ita nia regra prosesual ne’ebé orienta katak prosesu ne’ebé iha nivel investigasaun, nein autóridade se deit ne’ebé responsavel ba kazu ne’e labele pronunsia prosesu ne’e tanba liga ho kestaun ka materia relevante sira ne’ebé tuir lei tenke proteze atu fasilita prosesu sira lao diak liu.

JSMP mós iha kontekstu ne’e seidauk asesu informasaun detallu kona-ba materia relevante iha prosesu ne’e tanba ne’e iha ambiente investigasaun tanba lei bandu atu ita bele halo kobertura ka akompañamentu ba prosesu ne’e. Tanba kestaun ne’e dala ida tan liga ho materia de provas ne’ebé presija rekolla atu nune’e PCIC ne’ebé hetan delegasaun hosi Ministériu Pùbliku atu halo ezersisiu relevante sira atu hetan provas sira ne’ebé mak iha depois submete ba Ministériu Públiku atu prepara faze sira tuir mai.

To’o Faze ida ne’e JSMP laiha dadus ne’ebé konkreta, ita akompaña de’it hosi divulgasaun mídia ne’ebé fó sai. Bainhira tama ona faze akuzasaun iha tribunál ema hotu bele asesu no inklui JSMP bele halo ona monitorizasaun.
 

JSMP nia opiniaun ba iha Alterasaun Lei Pensaun Vitalisia nian.
JSMP on 09/05/2024 at 8:35am (UTC)
 Iha 16 Agostu 2024, Mídia hosi Rttl halo entrevista ho Koordenadór Unidade Programa Monitorizasaun ba Parlamentu Nasionál JSMP, Sr. Jose Pereira kona-ba JSMP nia opiniaun ba iha Alterasaun Lei Pensaun Vitalisia nian.

Tuir JSMP nian hanoin, polítika sira relasiona ho kestaun sira seguransa sosiál ba sidadaun sira tenke refleta realidade no kontestu sosiál Timor-Leste nian atu labele hamosu fali problema sosiál sira seluk iha futuru, inklui violénsia no krime sira hanesan oho malu, baku malu, na'ok, nsst.

Polítika seguransa sosiál ne'ebé regula iha Lei Pensaun Mensál Vitalisia ba Eis Titular sira, liuliu porsentajen montante pensaun nian bele haluan tan de'it leet entre ema ki'ak no riku iha Timor-Leste. Populasaun porsentu 41 sei moris iha ki'ak nia okos ka moris ki'ak liu, nune'e tenke evita atu hamosu fali leet boot entre ema ki'ak no riku ka iha grupu ki'ik ida riku liu no grupu boot moris iha ki'ak nia laran. Alende ne'e, polítika sira hanesan ne'e bele hamosu de'it todan ba despeza Estadu iha futuru.

JSMP halo mós advokasia iha tempu naruk ba alterasaun lei ne'e no propoin atu hatun nia porsentajen tuir mandatu ne'ebé eis titular sira dezempeña, liuliu membru deputadu sira. JSMP iha nia paraser propoin porsentu 55 ba sira ne'ebé kompleta mandatu ida, porsentu 65 ba sira ne'ebé kompleta mandatu rua no porsentu 75 ba sira ne'ebé kompleta liu hosi mandatu tolu. JSMP mós rekomenda atu halakon direitu sira seluk iha lei ne'e ne'ebé la justu no nesesáriu. Informasaun kompletu bele haree iha paraser JSMP nian ne'e: https://jsmp.tl/.../Submisaun-Pensaun-Mensal-vitalisia...

Parlamentu Nasionál konsege halo tiha alterasaun hodi hatun tiha porsentajen balun, partikularmente ba eis titular sira hanesan eis Prezidente Parlamentu, eis Primeiru Ministru no eis Prezidente Supremu Tribunál Justisa/Tribunál Rekursu hatun ba porsentu 90, ba eis deputadu ne'ebé kompleta mandatu ida hatun ba porsentu 65 no eis membru Governu nian hatun ba porsentu 60, ba eis deputadu no membru Governu ne'ebé kompleta mandatu 2 ka liu hatun ba porsentu 75 no eis deputadu ne'ebé kompleta mandatu tolu ka liu hatun ba porsentu 90.

JSMP nia pozisaun relasiona ho lei refere, bele nafatin mantein ho polítika seguransa sosiál ho tratamentu espesiál ba eis titular sira, hodi dignifika no kria kondisaun sosiál ne'ebé dignu ba sira no familia bainhira sira la iha kapasidade produtiva ona, maibé rekomenda atu bele hatun tan nia porsentajen ne'e atu bele refleta ho di'ak liu tan ita nia realidade sosiál-ekonómika ka iha justisa sosiál no labele hamosu fali problema seluk iha futuru. Tanba durante sira hala'o sira-nia knaar hetan ona remunerasaun ho abonus no previléjiu oinoin kompara ho sidadaun babain sira.

Informasaun kona-ba entrevista ho RTTL kona-ba alterasaun Lei Pensaun Mensál Vitalisia ne'e, bele haree iha link tuir mai ne'e:

https://youtu.be/wT_Dqy5MFis?si=wNVdAzA9lAbZJoI7
 

JSMP la konkorda ho desizaun PN hodi lelaun kareta prado deputadu lejizlatura V nian
Loro Bere on 06/17/2023 at 9:31am (UTC)
 Ohin 15 Juñu 2023, Sr. Jose Pereira nú’udar koordenadór Unidade Programa Observasaun Parlamentu (POP), JSMP dada-lia liuhusi entrevista ho jornalista Rádiu Televizaun Timor-Leste (RTTL).

Asuntu sira ne’ebé subliña iha entrevista ne'e mak kona-ba observasaun JSMP nian ba efetividade no funsionamentu serbisu membru deputadu sira ni'an iha lejislatura dalimak ni'an liuliu iha prosesu diskusaun no produsaun lei sira, kestaun pensaun mensál vitalisa, kestaun lelaun kareta prado no rekomendasaun ba lezislatura daneen tuir mai.

Hatán ba kestaun kona-ba efetividade no funsionamentu serbisu Parlamentu Nasionál nian, tuir Koordenadór hatete katak bazeia ba JSMP ninia observasaun hatudu katak iha lezislatura dalimak ne’e efektivu tebes bainhira halo komparasaun ho lezislatura sira antes, tanba iha lezislatura ide ne'e projeitu lei barak liu fali ho proposta lei ne’ebé inísia husi Governu no konsege prodús lei barak no totál projetu lei hamutuk 47 no proposa lei hamutuk 44. Lejizlatura dalimak konsege diskute no aprova lei importante sira ne'ebé dala barak kaduka no pendente iha lejizlatura sira antes. Lei importante sira ne'e mak hanesan Lei Medida sira ba Prevene no Kombate Korrupsaun (LMPKK), Lei Desentralizasaun Administrativa, Lei Eleisaun ba Munisípiu nian, Lei Protesaun ba Konsumidór, Lei Direitu ba Autór, nsst.

Relasiona ho kestaun Pensaun Mensál Vitalisia, JSMP mós kontribui liuhusi halo submisaun bainhira Parlamentu inisia alterasaun no porsentajen ba pensaun ne'e hatun ona, porsentajen ba eis Prezidente Repúblika mak mantein ho 100eis Prezidente Parlamentu hatun ba 90o membru deputadu sira hatun ba 75 a sira ne'ebé mandatu liuhusi tinan 15 ba leten, 75 a sira ne'ebé tinan 10 ba leten no 60 a sira ne'ebé tinan 5 ba leten. JSMP konkorda atu hatun nia porsentajen.

Kestaun relativamente ba lelaun kareta prado iha Parlamentu Nasionál, JSMP hanoin katak Parlamentu Nasionál nu'udar órgaun ne'ebé reprezenta povu, tuir loloos sira tenke konsiente ho realidade no situasaun ne'ebé povu no nasaun ne'e hasoru. Povu barak mak sei moris iha mukit, kresimentu ekonómiku ne'ebé abstratu no ekonomia ne'ebé dependénsia ba mina no gás, infraestrura hanesan estrada iha Dili laran de'it sei aat, eskola barak mak fasilidade la di'ak, tuir loloos kareta sira ne'e deputadu sira ne'ebé nafatin kontinua serbisu nafatin uza no balun ne'ebé sai ona bele entrega fali ba deputadu foun sira atu bele uza, nune'e osan sira atu ba sosa kareta foun bele investe ba iha área prióridade sira hanesan edukasaun, saúde, bee mós, agrikultura. La'ós atu tau aloka fali osan hodi sosa kareta foun kada lejislatura sira, ida ne'e nu'udar prátika la di'ak, tanba ne'e iha lezislatura sira tuir mai presiza halakon tiha.

Ikus liu mak rekomenda ba lezislatura tuir mai atu prioridade ba asuntu sira hanesan tuir mai ne'e :

1. Deputadu sira tenke hala'o sira-nia knaar tuir Rejimentu Parlamentu, liuliu tenke asegura pontualidade, nune'e, bele asegura efetividade no funsionamentu Parlamentu Nasionál nian.

2. Husu ba Meza PN tenke halo absénsia bainhira hahú plenária hodi evita deputadu sira abandona plenária no sekuandu sira la marka prezensa depoisde prienxe Livru Prezensa sira no la tuir plenária tenke tau falta.

3. Parlamentu Nasionál tenke iha mekanizmu atu monitoriza (‘follow-up’) said mak Governu halo ba asuntu sira ne’ebé deputadu sira hato’o ka kestiona iha plenária

4. Mantein komunikasaun polítika ne’ebé di’ak entre órgaun soberania sira, liu-liu Governu hodi kontinua implementa polítika reforma hodi hadi’a lezislasaun sira ne’ebé la kondís ona ho situasaun real rai laran nian.

5. Meza Parlamentu Nasionál tenki implementa sansaun bazeia ba Rejimentu Parlamentu nian ba deputadu hirak ne’ebé la dixiplina ba oras serbisu no abandona plenária sein justifikasaun.

6. Husu ba Parlamentu Nasionál atu halo substituisaun ba deputadu ne’ebé la prezensa iha reuniaun plenária liuhusi dala sanulu ba leten mezmuke iha justifikasaun, nune’e, la prejudika reprezentasaun povu iha jerál no eleitór sira iha partikulár iha diskusaun no deliberasaun ba asuntu sira interese nasionál nian.

7. Husu ba Parlamentu Nasionál no Instituisaun ne’ebéprepara ezbosu lei tenke mós prepara sumáriu simples kona- ba esbosu lei ne’e nia konteúdu iha jerál hodi nune’e bele fasilita deputadu hotu-hotu ninia kompriensaun no mós asesu públiku nian.

8. Parlamentu Nasionál presija estabelese Komisaun Inkéritu Parlamentár hodi investiga implementasaun Fundu Covid-19 no Fundu Agresaun Familiár, inklui Fundu Infrestrutura ne’ebé aloka iha programa pakote rekuperasaun ekonómika durante pandemia no kalamidade públiku.

9. Parlamentu Nasionál tenke estabelese oráriu própriu ba plenária kona-ba oinsá bele halo apresiasaun ba aktu lezislativu sira ne’ebé Governu prodús antes tama iha vigór.

10. Parlamentu Nasionál atu halo revizaun ba K RDTL hodi bele relfeta didi’ak realidade ka kontestu atuál Timor-Leste nian.
 

<-Back

 1 

Continue->

Obrigadu barak ba vizita! This website was created for free with Webme. Would you also like to have your own website?
Sign up for free